Ha, che válle Ñe’êpoty Narciso Colmán rembiapokue Ko mobyry apytahápe, che valle ahechanga’u, mba’échatamo nga’u aveve, aguejy hendápe; piko che ndaikatuihápe marã tajepy’apy, upéguiko che rory che mandu’ami jave umi che reko hague... Ahecha upe che retã!! Ahendúma vaichaaína, ku ko’ê pytã jave, kuchuiguyguy oñe’ê pe ára otinírõhína. Na, peho pehechamína!! amoite yvyty hovy, iñapysê kytomi... hyakuã rosa moroti... aipo’ovaicha ipoty. Upégui ku teresê nde karuha rehechávo. repukavy rehasávo, rema’êseveseve... Panambi mante oveve, yvate rupi ohasa. Ñañandu ku javy’a jahecha ramo pe ñu. Ipotypa rejuhu, ko mba’e hechapyrã!! Ñansilla umi kavaju ha ñase ku jaguata: jahecha umi vakaeta , pe ñu rupi tokaru!! Ñamboíke kavaju, pe mboyke umi vaka, pe chikéro peipe’a, kuñakuéra toñami, tou ña’êpu’ami, ha ja’u kamby aku. Agosto pyhareve, norte piguy toipeju, ka’aguýpe rehendu opaite guyra ñe’ê; ku rehórõ reguahê, pe nde py’a opytu’u... Ipahápe reñandu, ku poétarõ reiko... ha upe ka’aguýpe reho angapyhy rejuhu. Ingaguýpena eguapy, ehendumi upe guive, toñe’ê ku kavure ha aka’êma taijaty; toñe’ê che sy-hasy ha che-oro-parami, pitogue ha jeruti, ypeku ha jetapa, ku jaíre tataupa, alonso ha chorõri. Pe ma’êmíke avei yvaháima ipotypa... ha hakãre hyapupa eíra rúva mimi; Ynambu chululumi ha ku mokõi kogoe sapy’a py’a oñe’ê. Amo ka’aguy apytépe umi tukã operere. Isla costa-pe resê asuséna rehetu, amo ñúme rehendu ynambu guasu ñe’ê; ha upégui rehomive, ku tajy ha samu’u poty kúire repyru, ojegua pe nde rape, ha ka’aguy oñemonde hokypa hu rejuhu!! Upégui katu asaje oimbáma ku mesa, naranja guy ro’ysã, upépe ipiro’yve; mamo angápa taijave, ja’u ku tembi’ueta, reñandu neryvatã, ñemongu’éko ogueru, vare’ápe jakaru ha ñaime con libertad. Ka’aru oguahêvove tou jevy kavaju, jaha hagua jajahu tetakuere oñondive; y sakãite toñehê culantrillo apytépe amoite pa’u mbytépe ha pe hi’ári ipoty umi pa’irã yvoty. Javy’aitépa upépe!! Yvytumi iporãiteva cha karuhágui oúva, trebol ryakuãoguerúva, anina!! ahekaiteva ku che py’a jukaitéva, hese che mandu’ahápe, arekóva che resápe, ha che akãme aroguatáva, che képe jepe ahecháva ko che añomi aikohápe. ÑU porã rehe ojere ahetu tatatina, ypéroche mandu’a che mitãvérõ guare; uperamoku chave torýguymi apukavy; aguahérõ ajeroky kuñatai oñuatoimba oguerúvo ku tenda ha opu che po jopy. Toguahê ku pyhare ha taiporã ku jasy, tahetu hyakuã asy chirca ty ha kokuére;taipyhýma umi tape, koséchape taha, tahetu mosto ryakuã, ha upépe ku oñondive tajuhu vy’apavê, takay’u ha tatalla. Mamópa jahaseve, jaipota ramo vy’a!! Paraguáinte jaheka ha upépe ku ñaguahê,ñañandúma javeve, ñaimo’ã ku mainumby jaiporavo ku yvoty, yvágape vaicha jaike. Ha mombyry ku aime ndehegui Paraguái... Ha che retã porãite, aipo yvága joguaha, che niko rombojoja ku guyramíramo, nde; nde ra’ykuéra ndive revy’a javetei sapy’ánte ojepoi los taguato nderehe... nde rague mante onohê ha nde cría sarambi!! Paraguái mante voi la tetã javy’aha, ombyasy pe che py’a ajeírehe chugui; mombyry jeperõ ai ha ndaipóri tesarái. Heramíko namombáí ha oimérõ tekotevê, ahamíne adefende porque chéko Paraguái!!