MAYIENGA Rameny Mar Jopiny Namba 26September,1996Nengo 20/= TONGE OROMO DALMAS ORU wuod aming'a omiyo higani waneno mana tipo mar Dalmas Otieno ma wiriwiri, to ok jalo ma yande chielo mon gi kite e chirni ka okedo ne KANU kata jalo ma yande twaro e gweng' ni jo Luo ok nyal telo. Kara ang'o moturo tung rwadh KANU no? Otieno Dalmas wuod Anyango ma bende idendo ni wuod bade boyo koro sani koyo chamo kendo duonde ma nyocha iwinjo koni gi kocha kowacho ni mosenindo Jaramogi oginga odinga osekelone lek mondo otel ni jo Luo koro oling' thi. Ka weche nene ochako duode, Mig otieno nene oywak ni PC mar Nyanza, Mig Joseph Kaguthi ni ema tieke. kata kamano nenore ni wechego oyombo Kaguthi. E kindegi nenore ang'ienga ni ndhandhu matin ma nyocha Mig Otieno odong' godo oserumo chuth. MAYIENGA nyocha ofwenyo ni jo KANU man ei ndiga ma diere koro osetweyo chenro mar dhiro MIg Otieno gi chien kendo neno ni ok oyudo kata thuolo mar laro yiero mar kom od bura ma Rongo gi otiko mar KANU. bende wachore ni Ker Moi bende onge gi chenro mar gwele kendo e od bura kaka nene otimo bang' yiero mar higa mar 1992. Wach ma koro deyo Mig Otieno ahinya en ni Mig Job Oyugi, ma en wuod mosenindo Hezekia Oyugi Ogango koro oseyangore e lela mar laro gi Mig otieno thuolo mar chung' e laro om ma rongo gi otiko mar KANU. ka nyocha wawuotho e dala mar Rongo nene wayudo wach ni jodong KANU ma Rongo piago Mig Oyugi kaka tong' mar chwowo Mig otieno. Hezekia Oyugi nene en jagoro mongirore e ofis mar ker bang' tiyo kaka DO, DC kendo bang'e kaka PC kuom kinde mogwarore. Wach tho mar mosenindo Ajuoga Robert Ouko ma nene en minista mar weche mawelo gi winjruok e kind pinje ema nene odumo kod mosenindo Oyugi buru ka gin kaachiel gi jabura ma Kerio ma Milambo, Mig Nicholas Biwott. Wachno nene omiyo oruakgi e od ang'enge kuom ndalo manok kendo bang' mano oteng' lwetegi e mogo. Alambo magoro nene oduogo okawo Oyugi dwe mar Julai higa mar 1992 ka en e thieth piny Ulaya. Kata obedo ni chich nene nitie e wach tho mar Oyugi, jo dalagi gi jokanyanam nene ogoyo gi chung'. kata kamano kind Otieno gi joka Oyugi to nene ok obedo maber. Yande winjruok makeng'keng' no nenore dok piny to koro nenore ni sigu e kind joka Oyugi gi Otieno ojimbore ahinya kaluwore wach chung' mar Job Oyugi. Wuok job e pap e tuo ma koro tuoyo wuon Anyango ma ok onindi. Bende yudore ji jaasike ma kinde mang'eny, Mig Phares Oluoch Kanindo bende oriwo Mig Oyugi lwedo. Ondho yie mar KANU e piny Luo ok en tich mayot nikech jokanyanam to podi oramo ni gunda ma nene tuo mar nundu odarogie to ok gidogie. Kata kamano e kind jo KANU giwegi winjore ni nitie pogruok gi larruok mapek e kind jolup thuon gweno go kaluwore gi gombo mar ng'ato ka ng'ato kuomgi mar sejruok kendo bedo e dho agulu kama itokoe, kaka weche mag bund-ichgo to ok poggi godo. Mig Otieno nenore ni nene otoyo kwesi mar jodong KANU e kinde ma nene oywak ni loko sukar maa e pinje ma oko hinyo jopur tiang' kendo miyo jopur ok nyal kata yudo omwom mar chulo chudo mag puonjruok ni nyithindgi. Ma nene owacho e gweng' mar Nyabisawa ei Suna, Migori kendo jogo ma nene oyworo romono wacho ni wuon Anyango nene owacho ma ka en gi ich-wang' motamore gi nono. To ok en ma kende. Mig otieno nene ogwaro chuny loch nanga gi kuth alak-tar e duokruok ma nene obedo e kinde gi PC Kaguthi. higa mokalo ka nene Ker Moi owuotho kendo ochopo Kisumu e yo ma apoya, makata jotend KANU machalo otieno nene ok onyisi, wuon anyango nene ogoyo koko kowacho ni Kaguthi dwaro dhiro jo Luo mabor gi loch nanga e kinde ma gisebedo ka gikok kendo gihombore mondo jokanyanam osudi machiegni gi agulu mitokoe eka dipo ka ji machalo Otieno oyudoe ng'injo molwar ginang'. To kar Kaguthi duoko, to ker ema nene oduoko otieno konyise ni ok odwar ng'ama tugo gi joote mag loch-nanga kendo nene owacho ni PC ok ema los wuodhene to en kod okwach-kich mage mamiye weche duto kendo ong'eyo duto ma timore omiyo oloso wuodhene en owuon. bang' mano nyakalondo mar KBC nene okidho Otieno ahinya gi twak mager kakwere kuom wuoyo e wuodh ker ma akuo e Nyanza kendo kuom wacho ni Kaguthi pogo Luo gi ker. Mani gima nene okawo Otieno gi buok maduong' kendo joneno bende nene owuoro nikech nene giparo pile ni Otieno gini gin wagosni ei KANU mayalo kata layo e dag ndawa. Otieno wuon Anyango to nene ogo nedeke ma e kindego odok olal nywa ma ok winje. Kata kamano kaka ong'ere ni en ja sinani nene odok oyudo duol mar wuoyo. Yudore maler ni Kaguthi, ka otenore gi jotend KANU moko nairobi osetimo chenro mar jogo ma odwaro tiyo godo e piny Luo. Jogi gin Edwin Yinda(Alego/Usonga), Joel Nyaseme(Gem), William Omoga(Ugenya/Uholo), Ogonda Osir(Kisumo), Otieno Odongo(Nyando), Kassim Owango (Kasipul/Kabondo), Lazarus Amayo (Karachuonyo), gi Oluoch Kanindo(Rongo). Ma nyiso ni rapuche moseti machalo Otieno, ojwang' K'Ombudo, jadolo Stephen Ondiek Oluoch,gi Odongo omamo tinde fuyo mana gi chien nikech gin dhok ma jok oolo makoro ok nyal puro okang' matarara. Jo KANU manyien go bende nigi omwom mamol kaka pi aora kuja ma gidwaro ywayo godo jo Luo mondo oluw bang' KANU. winjore ni jogi nene oloso omwom mathoth kinde ma siasa mar akwede podi obiro kendo KANU nene oluor ni yawagi biro tiyo gi omwomgo mondo okony godo FORD KENYA omiyo KANU omakogi mondo giti gi omwom no nyaka rum eka owitgi oko. Mani ema nene omiyo yiero mar KANU ma Nyanza nene odeko to ka nene oluonge to KANU oloso riekni mag thulo joge machon oko. kata kamano dalmas nenore ni nene riek kendo nene oluoro Rongo nyadichiel motamo kanindo thicho oko. nene ogoyo siasa man e ngadho mabor ma nene otamo wuon anindo ma dhoge riek pile wacho gimoro. Winjore ni ma nene okuodo wi joote mag loch nanga nikech chenro ma nene nitie nene en ni ka oseyomb Otieno e KANU to maye bendera ok bi bedi tich matek. kanyo to ero nene ogwe pala kod obadho. Wach machielo ma nene okelo gwandruok e kind otieno gi kaguthi en tulo ma nene omuoch e kind Luo gi kisii e mbawa margi gi migori ma obila nene ochieloe jo kamagambo adek gi bunde e yo mar njore. Dhano igi nene onyawni ni to ere gima omiyo obila negogi kar kelo kwe. Dalmas iye nene owang' kendo nene ohungore kod jobuch FORD Kenya ma nene dwaro mondo loch onon achno matut. Ka nene Kaguthi owuotho e kiew nono wachno, nene giduokore gi Otieno e nyim jopiny ka otieno wacho ni ok nyal neg jogo ombulu ma Rongo to oling' aling'a kama iyang'o. Nene en kidhruok ma rit apimni. Nenore ni wach ma nene Kaguthi gi okwach-kich oduoko malo nene omedo mana chongo Otieno kaka jalo maka wach odok e ng'iende to bendera ok mone chwowo chieth gi kudho. Jo KANU wetene bende koro nene kaka ja dhoho maka isudo bute machiegni to iromoe. Jogo machalo Owino Likowa, owigo olang', otieno Osire gi jowadgi mamoko manyocha gidondogo ka Dalmas sani winjore ni manyo sino manyien. page3 JATHUM onanda ma nene ong'ere ahinya e piny Luo ma nene osenindo Aton mito nene owero osiepne ma ngita gi del miluongo ni Nyamuche ka oywagore ni wich ma jawil miyo nene wiye wil gi Nyamuche. gima nene Aton paro godo Nyamuche ahinya to ni Nyamuche nene nyalo tieko tangi mar kong'o ngima e iye omiyo Aton nene penjo ni Nyamuche doko liech. wich ma jawilni bende omiyo Luo wigi wil gi Tom Mboya koda robert Ouko kaachiel gi yawa ma achudhe oselal godo. Kata kamano nitie yawa ma wigi podi ok owil. Achiel kuom jogo ma pod paro wuon seda en Mig francis osewe ma sani ndiko kitabu mager ahinya ma tuomo okenge ma nene mosenindo Ouko okaloe kapok onege kendo obule chuth. Bugno podi ok ogo chapa to iluonge gi dho wagunda ni The Power Base tiende ni Dag Loch. kitabuno nyiso maling'ling' kaka mosenindo Aj Ouko nene omak gi thuon kendo oter kar nek kaka dhaing' mitero kar yeng'o. Osewe wacho e kitabu no ni Ouko nene omaki e dalane Koru otieno mar dwe 12 gi 13 dwe mar Februar 1990 kod joteko ma nene ni e bwo jatelo moro ma koro bende magoro nene osekawo. Owacho ni bang' ma nene otwe lwetene kod rateke kendo onyume ei nyamburko eka nene oring kode nyaka Nakuru kuma nene osandee nyaka otho. Bugno wacho ni jatelono nene oseloso gi Aj ouko motelo kendo nyise ni oselosone yo mar pondo korony gi piny jo rabolo mondo odhi e pinje ma oko. kare e kinde ma nene Ouko gi jatelono joloso e tol to okwach-kich bende ochiko itgi akuo e tolno winjo duto mdhi nyime. Mani nene omiyo oluongi jatelono e okang' mamalo kendo openje mondo onyis gima otemo timo gi Ouko ma en achiel kuom 'wasigu' mag loch nanga. nene onyis jatelono ni koro ochune mondo odhi en owuon kendo okel Ouko. Nene oywa it jatelono ni ka ok otimo kamano to obiro neno gi wang'e, bugno wacho. Kitabuno dhi nyime ka wacho ni ma nene omiyo jatelo owuok achiel kachiel gi ogulmama nyaka e dala Ouko Koru kendo nene onyiso Ouko ni chenro olokore kendo telo mamalo oyie ni mondo odhi gilos wachno nyamos nono ma onge rach moro. Osewe wacho ni Ouko nene otamore kendo nene owacho ni podi odwaro ringo kata obedo ni obokene mar wuoth e pinje ma oko nene osemaye. Bugno medo wacho ni bang' mano obila ma nene wang' gi kwar ka mach ma nene owuotho gi jatelono nene ong'wano Ouko gi thuon otamo jotelo duoko kendo nene kitabuno wacho ni Ouko nene otoyo tong Wanyaji e diere ma nene gidhi e wuoth piny Amerka. Owacho ni kinde wuodhno penjo moa kuom jofwamb weche gi fuong'o nene otamo jotelo duoko kendo Ouko nene oduoko mondo ogol ni jotelogo wich kuot. bende wachore ni ker ma amerka e kindego Mig George Bush nene odagi romo gi jotelogo to oromo mana gi Ouko ema otwak godo e weche mag konyo Kenya. Bugno wacho ni bang' mano jotelogo nene onyiso Ouko ni otemo tiyo gi tudruok mare gi pinje ma oko mar kelo lokruok e Kenya kendo tiyo gi genruok ma ogenego kaka jambetre mondo ochal gima onyiso ni en bende kare en jatelo ma chieng' moro nyalo tayo Kenya. Wachore ni nek mar Ouko nene ok ochan kata kamno nenore ni ka jogo nene osesande kendo oture ringre bonjobonjo nene gineno ni gi rwake marachar. koko nene obedoe ma jotich Ouko ochiew, bugno wacho. kata kamano jogo nene ogolo nyamburko gi ng'we aputh njiri mondo giywe chunye. To e sama ne ohujoreno, ajuoga moro ma Abonyo ma bugno wacho ni nyinge Ajuoga singh nene oluongi mondo ochiw paro ka bende Ouko nyalo chango ka otere London, piny Ingresa e thieth. kata kamano wachore ni Aj Singh nene owacho ni ok onyal chango nikech nene koro en muofu nikech pala nene osechuogo tong wang'e ma nene oliero mana oko, fuondene nene osenyong' gi chuma kendo remo ne mol lalalalala kaa e ume kama nene onindoe ka pache bende oselal. Bugno wacho ni luoro gi buok nene omako jogo kendo kihondko nene ogoyogi. Wchore ni jotelo ma minista ma nene ni loso wechego nene onge gima oseparo kuom mago ma nene ginyalo timo ka osenege kata kuma ginyalo teroe ringre. Wachore ni dend Ouko nene oangi ma ringre machalo duong'ne gi lewe nene ochod oko e yor osruok to ka aye to dende modong' opik e nyamburko ma onge gi nonro kendo oring kode nyaka kar kano kitundu man kanyamkuo man e boma ma Nakuru. To hono nene otimore ka: nyamrerwa moro matiyo kanyo ne nenore ni nong'eyo Ouko kendo nene owacho ni ma to mare mogoye koko. bang' thuolo manok, ringre Ouko nene olal nyua kendo bang'e nene oyud e tie Got alila ka owang'e ma olokore malare. Weche duto man e kitabu ondiki e oboke mar New African ma Jun Page 4 GOYO ombulu en ratiro mar ng'ato ang'ata ma ja kenya. bende ng'ato ang'ata ma ja kenya nigi ratiro koda thuolo mar bedo gi oboke ma nyiso ni en japinyni. oboke nyalo bedo kipande (kitambulisho), oboke mar wuoth e pinje ma oko (passport) kata oboke ma nyiso chieng nyuol. Wang'eyo ni chik mar yiero wacho ni jalo man gi ratiro kendo thuolo mar goyo ombulu e kinde ma oluong yiero mar ker kata mar bura kata mar alensi kata e yiero matindo ma timore kinde ka kinde nyaka obedo ja kenya ma onge medo gi kiawa. bende nyaka obedi jalo ma nene ondik nyinge kaka ja go ombulu e kinde ma indiko nying jogo ombulu. kaluwore gi dwaro mar bedo jago ombulu, Jakom mar migawo mar yiero Jaj Zacheus Chesoni nene owacho ni ka ndiko nying jogo ombulu ochakore - ma biro timore machiegni - to ng'ato ang'ata man kod opande manyien kata machon biro bedo gi thuolo mar kawo oboke mar goyo ombulu. to ka kata gweno pod ok omwonyo oduma, ker Moi nene okwer ni ngang'. odwaro ni jogo man kod opande manyien kende ema mondo okaw obokeno mar goyo ombulu. Onge gima rach gima dine bedi ni loch chiwo opandegi e yo ma ratiro. Hawi marach to ni ma ok timre. Kaluwore gi kaka opande manyien chiwore, nenore ni nitie gwenge mayudoe opande no yot moloyo mamoko. Holo mar Okak (Rift valley) oseyudo opandeno moloyo ka moro amora kendo gwenge machalo Nyanza, Podho Chieng' gi Diere kata Dho Nam Chumbi podi ji mathoth ok oyudo opande manyienno. Ma chunowa ni nyaka wapenji penjo ma buora. Mokuongo en ni ang'o momiyo gwenge moko mak Kenya yudoe opande tek moloyo gwenge moko ka opande en gima onego nyis ratiro ni ng'ato en ja Kenya? Koso nitie jomoko ma jo Kenya moloyo moko? Mar ariyo wapenjo gima rach tiyo gi opande ma chon e kawo oboke mar goyo ombulu ka chik dwaro mana mondo ng'ato onyis rabidhi ni en ja Kenya? Donge bedo gi opande - manyien kata machon nyiso ni wuon opandeno en ja Kenya? Jomang'eny neno wach opande manyien gi goyo ombulu kaka gigo ma otenore. Chakre kinde ma nene ochak chiwo opandegi ka idwaro mondo ji onyis kom od bura ma thuchegi, luoro osebedoe ni loch nanga dwaro tiyo gi opandegi e yor rocho yiero mabiro timore higa manyien. koro kaka opandegi osechiw nyiso e lela ni nitie gwenge moko ma loch nanga oketo yot ahinya yudo opande moloyo gwenge moko. Gwenge ma opande yot yudoe gi bende gin gwenge ma riwo lwedo duond siasa achiel. Koro wapenjo ka loch nanga osechako kwalo ombulu gi e kindegi koso en ang'o ma dhi nyime. Jopiny dwaro ratirogi mar yiero jotendgi. Page 5 JACHAN WECHE maduong' mar MAYIENGA, Mig Oduor Ong'wen nyocha obedo gi kuyo kaluwore gi tho mar owadgi, Walter Oluoch Ong'wen. Ma nene otimore e dala mar Nairobi dwe 12 Agosti. Nene en ja higni 34. Ringre mosenindo Oluoch-Ong'wen nene olor chieng' ngeso dwe 24 Agosti e dala mar Udenda, Kaugagi ma Alego ma Podho-chieng' ma Milambo e distrikt mar Siaya. ka podi wuoth madhi Alego ok otimore lemo ni ringre nene otimore e kanisa mar St Stephen's Jogoo Road, Nairobi dwe 10 Agosti. Mosenindo Oluoch-ong'wen nene onyuol dwe 15 Novemba higa mar 1962 e dala mar udenda. Nene en nyathi mar abich mar mosenindo Jaduong' Laban Ong'wen gi Mik Pheobe Ong'wen. Ka en rawera nene osomo e skul mar kalongolongo(primary) miluongo ni Hawinga gi Busia Township Primary School kendo bang' mano nene odhi e skul mar pon (secondary) miluongo ni Budalang'i Secondary school e distrikt mar Busia kama nene otimoe penj mar Kenya Certificate of Education (KCE) e higa mar 1982. Bang' ma nene otiyo kuom kinde manok e dala mar Homa bay kendo bang'e odhi Mombasa kuma nene otiyoe gi Himme and Zimmerline Surveying Company nyaka thone dwe 12 Agosti 1996. Mig oduor Ong'wen okawo thuoloni mar duoko erokamano ni osiepe gi wede ma nene oorone mos kendo ma nene oywore e yore mopogore opogore. Moloyo oduoko erokamano ni Ajuoga Otieno Owino mar Spinal Injury Hospital, Ajuoga Amwayi mar migawo mar Human Anatomy e Mbarariany ma Nairobi, Ngire Edward Oyugi, Ngire Anyang' Nyong'o, Mig Odhiambo Nyaduwa, Mig Pino Ochieng' mar JKUAT, Nyadendi Emily Ondeje, Mig Paul Amuga, Mig Patrick Oyoyo, Mig Edwin Kogonjo, Mig Michael Oimo, Mig Francis Okech gi jo MARSCO Club duto kaachiel gi joma odak Komarock duto. E kinde moro amora ma wawinjo wer to nying Aton Mito, ogola opot, Olima Anditi, Okach Biggy gi jothumbe mamoko ma osemiyo Luo mor. Kata kamano nying Omolo kondigo ji mang'eny ok ong'eyo kata obedo ni gisemielo lwete gi duonde kuom mdalo mathoth. Jogo ma nyalo paro thum Collella Mazee e kinde mag higni mag 1970 gi wiye paro tich Kondigo. Omolo Kondigo en ja Kadem ma Kiwiro kendo nene ohero thum ka podi en japuonjre e skund pon ma Cardinal otunga mosocho e dala mar Kisii. nene omedo yudo tiegruok mar goyo thum e bwo Collella Mazee ma en wuod waygi kendo bang' mano Kondigo nene odhi nyime gi gigoyo thum e kinde ma en japuonj kagonya Primary school ei ugenya kendo bang'e e onyalo Primary school man Migori. Japuonj kondigo nene oweyo tich puonj e kinde ma nene mosenindo Hezekia Oyugi oramo ni ok nyithindo nyal puonj gi jathum. Oyugi nene en DO kindego. Bang' mano nene giriwore gi Odienya Kowiro kendo gichako band miluongo ni Degaro Kings e higa mar 1981 e dala mar Awendo. Bang' kinde manok nene gipogore gi Odienya kendo nene oriwore gi wuod waygi, Collella Mazee ma nene gitugo godo kuom kinde mogwaro ka pok jolweny okawe kendo odhi tiyo e lweny eldoret gi band mar jolweny miluongo ni O.Rangers Jazz Band. Ka nene osebedo gi jolweny kuom kinde mogwaro nene owuok kendo ochako band mare miluongo ni Awendo Super Stars ei dala mar Shabab, nakuru ka gin gi Dismas Anduru. Kondigo nene omoro ji Nakuru kuom kinde mathoth nyaka jokuo nene okwalo thumbe gi bundene mag tich kendo ma nene tekogi ng'eny. Kata kamano chunye nene ok ool kendo nene odhi nyime gi goyo thum e mier mag Eldoret, kitale gi Awendo ka pok odhi e boma maduong' mar Nairobi masani band mare mar awendo Super stars moroe jomiel. E kindegi Awendo Super Stars goyo thum pilepile e dala mar Mathare North kar math ma iluongo ni Miss West. Jothum moko ma gin godo gin Ochieng' Kadida (wer), Otuoma Kodira (bul), Jack orimba(bass), Sammy Juma (Rythmn), Jonah ochieng'(Rythmn) gi Ongwacho Midule(wer). Kondigo kwayo jogo ma mor gi wendege kendo madwaro winjo kaka ogwelo waya mondo ochopi MISS WEST BAR kuma pile to chakore saa 8 odiechieng'. bende okwayo jogo man gi chuny mar konyo mondo ochopi e tugo mar Harambee ma biro timore dwe 5 ocktoba kar math mar MISS WEST e Mathare North. E kinde makoro obokewa marahuma mar MAYIENGA kelonwa weche maler moa koni gi kocha ma ok omedie chumbi to nyaka wanyis jopiny adiera lilo. E higa mar 1944, wuodwa ma rahuma Ojijo Oteko nene owuok e pap mokwero wasungu ni piny ema oore (Piny Owacho) Ma bende e dhok ma nene mosenindo Jaduong' Jomo Kenyatta oloso godo loka Ulaya koyudo lop Kenya. ka nene oduogo to ochako bura mar kelo loch. gikanyo jo Nyanza amdiere bende nene ochako bura mar kedo ni loch. Ma nene omiyo wasungu luoro kendo nene gineno ni gitugi gi wiwa omiyo nene gikwanyo Apollo Ohanga gi W.W.W.Awori kata kamano ma nene ok omono kedo dhi nyime. ka nene ochopo hik 1952, to nene omak Kenyatta koda wuodwa ma Ramogi Achieng' Oneko kendo wagunda nene wuoro ni berber to gikanyo Odede rachilo wuon Obonyo owuok e pap. Kare madongo nene podi a chien! ka nene ochopo higa mar 1957 eka jo Luo nene oyiero thuon mogik, Jaramogi Oginga Odinga kendo nene onyiso wasungu ni piny ema oore (piny owacho). nene oriembo jo wagunda modhi kendo nyocha machiegni okedonwa ma wayudo lokruok. koro jaramogi nyocha owewa kama ber to jowuoro madwaro mwandu koro ketho. par uru wach piny owacho nyithiwa. Peter Akoth Nyangaga. Kisumu Winjruokni Terowa Kanye? RAILA Amolo Odinga en wuodwa ma wageno kendo wang'eyo ni onge gima rach ma onyalo dwaro ni onagi. nyocha osetelonwa e temo reso faktori mar molasses kendo osewuoyo e weche mathoth mag konyo jo Luo. E kinde manok mokalo osebedo ka gin gi jakom FORD ASILI, Mig Kenneth Stanley Nyindo Matiba bat gi bat ma ok gipogre kendo gisewacho kaka gidwaro tiyo kanyakla e kelo demokrasi mar adier e Kenya. Kata kamano an gi chich nikech ka waluwo sigand (historia) mar Matiba to miyowa luoro. Mokuongo Matiba nene tiyo ni wagunda kaka jaote loch sungu e kinde ma nene thuondi ma jodongo gi rawere kedo ni loch kendo ka nene Kenya oseyudo loch Matiba nene otiyo kaka jagoro mongirore. Bang'e ka nene otelo e kambi mar chwako kong'o mar Kenya Breweries, wachore ni Matiba nene ok dwar mondo ja Luo moro amora odongre e kambino. Bende e kinde ma nene en jakom Riwruok mar Adhula e Kenya ka (KFF) Matiba nene otemo thiro tiimbe onagi machalo Luo Union gi Gor Mahia ma nyaka onego Luo Union chuth. Matiba nene ni e od bura kinde ma nene giloko chik ka gikelo chik namba 2(a) e katiba ma nene odino ni jo Kenya chako duond-siasa moro amora mopogore gi KANU. Ka nene ohero demokrasi, dak nene wawinje? Ka nene oseriembe e KANU nikech larruok margi kendgi e KANU eka nene oneno ni demokrasi onge e Kenya. bang' mano ka nene jo Kenya osekedo matek mokelo lokruok to Matiba nene obiro oketho ka obaro FORD nyadiriyo. bende nene oyanyo Ker marwa mosenindo Jaramogi Oginga odinga gi ayany ma pod ok wadwar paro. Koro apenjo Mig raila odinga ni Matiba nyocha oyudo batiso mane ma koro omiyo ohero demokrasi kendo bedo osiep jo Luo? Wilson Apiri Obiero Kayole, Nairobi.